Božić – odakle je došao?

Božić je jedan od najvažnijih i najradosnijih blagdana u godini i slavi se u cijelom svijetu. Za mnoge ljude to je vrijeme obitelji, ljubavi i mira. Uz Božić se vežu i razni običaji i tradicije. Jeste li se ikada zapitali kako je Božić nastao? U članku ćete pronaći zanimljivosti o Božiću za koje možda niste ni znali.

Odakle Božić i njegova čarolija?

Kad pomislimo na riječ Božić, najčešće pomislimo na prepune trgovačke centre i ljude u potrazi za božićnim poklonima ili na beskrajno kuhanje i pečenje. Međutim, malo ljudi zna kako je zapravo nastala tradicija Božića.

Božić vuče korijene iz davnih vremena i slijedi tradiciju kada su ljudi slavili zimski solsticij u tom razdoblju. Tom prigodom, zvanom Saturnalije, darivali su se, palili svijeće i kitili svoje kuće. Prema kršćanskom nauku Božić je blagdan kojim se slavi rođenje Isusa Krista koji je rođen u Betlehemu. U 4. stoljeću papa Julije I. službeno je ustanovio datum Isusova rođenja kao 24. prosinca i od tada se diljem svijeta slavi ovaj praznik.

Kada se slavi Božić?

Samom Božiću prethodi pripremno razdoblje koje se naziva došašće, a počinje 4 tjedna prije Božića. Kulminacija došašća i početak božićnih blagdana je stoga Badnji dan, kada se obitelj okuplja za božićnim stolom. Slijedi najveći božićni blagdan, Rođenje Kristovo, koje počinje misom ponoćkom, a na redu je blagdan Svetog Stjepana. Ova dva dana su i neradni dani. Božićno vrijeme završava 6. siječnja na Sveta tri kralja.

Tradicionalna jela bez kojih ne možemo zamisliti Božić

Uz božićne blagdane vežu se brojne tradicije i običaji među kojima važno mjesto zauzimaju tradicionalna božićna jela. Tradicije se prenose s koljena na koljeno, a jela se mogu malo razlikovati u različitim dijelovima zemlje.

Vjerojatno nijedna obitelj ne bi trebala biti bez oblatne s medom i češnjakom, koji su simbol zdravlja, kao predjelo. U nekim se krajevima kao predjelo na Badnjak poslužuje prepečeni kruh od dizanog tijesta, posipan makom i preliven otopljenim maslacem, kojeg možda poznajete i pod imenom bobaljka. Tradicionalna jela su i juha, najčešće kisela juha od gljiva i juha od mahunarki, osobito od graška. U nekim obiteljima je običaj da se za Božić priprema varivo od kupusa, koji mora sadržavati dimljene, gljive ili suhe šljive. Pečeni šaran s krumpir salatom božićni je klasik i osnova božićne večere.

Slatka točka na kraju su ukusni kolačići. Medenjaci, kotači, medvjeđe šape i kolači bogato punjeni makom i orasima poput štedraka neizostavni su za Božić. A koja jela ne smiju nedostajati na vašem blagdanskom stolu?

Božićne kolede i napjevi – gdje ide njihova tradicija?

Ime kolede potječe iz Rimskog Carstva, gdje su se pjevale pjesme na proslavi nove godine – kalende. Međutim, sama koleda se prenosi još od srednjeg vijeka, kada su skupine djece obilazile kuće i pjevale pjesme te za to dobivale malu zaradu.

Danas se tradicija napjeva i božićnih pjesama malo promijenila, ali bez njih ne možemo ni zamisliti Božić. Već se pjevaju u adventu, a moderne božićne pjesme popularno se vrte i na radiju. Često se koriste i kao zvučna kulisa na javnim događanjima ili u trgovačkim centrima. Želite li božićnu atmosferu učiniti ugodnijom? Zapjevajte božićnu pjesmu dok pečete božićne kolačiće ili neka vas prate dok kitite božićno drvce.

---

---

Božićno drvce – odakle dolazi ova tradicija?

Okićeno božićno drvce najveći je i neodvojivi simbol Božića, no znate li njegovu povijest?

Već u davna vremena ljudi su za ukrašavanje svojih stanova koristili zelene biljke koje su trebale donijeti obilje u žetvi, a bile su i simbol života. Tradicija božićnog drvca kakvu danas poznajemo datira još iz 16. stoljeća u Njemačkoj i postupno se proširila Europom, a kasnije i ostalim dijelovima svijeta. Nekad su se drvca, za razliku od danas, vješala iznad blagovaonskog stola i ukrašavala prirodnim ukrasima poput sušenog voća, domaćih peciva ili papirnatih ukrasa izrađenih u kućnoj radinosti. Bili su ukrašeni klasičnim svijećama, no to je dovelo do čestih požara. Do velikih promjena dolazi nakon otkrića prve božićne rasvjete koju je demonstrirao izumitelj T. A. Edison 1882. godine. Nekoliko godina kasnije Francuz Pierre Dupont patentirao je kuglu od puhanog stakla koja je postala vrlo popularan ukras.

Međutim, ljudi su zahtijevali više ukrasa jarkih boja, a oni su, kao i božićne lampice, daleko odmakli u razvoju. Danas nudimo božićne ukrase iz izuma svijeta. Ponuda je zaista velika i na tržištu možete pronaći božićne ukrase u različitim oblicima, veličinama i bojama. Božićna rasvjeta također je doživjela značajnu promjenu, a postoji mnogo inovativnih i modernih vrsta božićne rasvjete na izbor, ne samo za božićno drvce. I na kraju, ne možemo ne spomenuti samo božićno drvce, živo ili umjetno u stalku ili u posudi za cvijeće.

Božićne želje zagrijat će vam srce

Kome ne bi bilo drago primiti lijepu božićnu čestitku? Iako slanje klasičnih božićnih čestitki danas nije baš moderno, božićnom željom svoje najdraže možete razveseliti osobno, putem SMS-a ili društvenih mreža. Kako to učiniti? Samo napišite kratak stih i dodajte mu nekoliko lijepih riječi. Božićna želja zasigurno će obradovati vašu obitelj, prijatelje ili one s kojima ne možete provesti božićne blagdane. Stoga ne zaboravite svojim najdražima zaželjeti prekrasan Božić i podsjetiti ih da mislite na njih.

---

Možda bi vas moglo zanimati: